Središnji i periferni živčani sustav
Središnji živčani sustav
Preparat je leđna moždina, medula spinalis (HE). Na poprečnom presjeku leđne moždine može se uočiti centralni kanal leđne moždine kojeg okružuje područje sive tvari, dok se bijela tvar nalazi periferno. Centralni kanal oblaže jedan sloj kubičnih ependimskih stanica. U sivoj tvari nalaze se perikarioni multipolarnih živčanih stanica, s dobro vidljivom jezgrom i bazofilnom citoplazmom ispunjenom Nisslovim tjelešcima ili tigroidom (nakupine zrnate endoplazmatske mrežice). Oko perikariona nalazi se neuropil kojeg čini mreža živčanih vlakana, glija stanice (mikroglija, astrociti, oligodendrociti) i krvne kapilare. U području bijele tvari vide se mijelinizirana živčana vlakna, nešto glija stanica i kapilara. Kako je mijelin otopljen tijekom pripreme preparata, na njegovom mjestu oko vlakana je bijelo područje.. Sa svake strane leđne moždine vide se poprečno presječeni spinalni gangliji i živci.
Preparat je leđna moždina, medula spinalis (impregnacija srebrom). Na poprečnom presjeku leđne moždine može se uočiti centralni kanal leđne moždine kojeg okružuje područje sive tvari, dok se bijela tvar nalazi periferno. Centralni kanal oblaže jedan sloj ependimskih stanica. U sivoj tvari nalaze se tamno obojani perikarioni multipolarnih živčanih stanica. Oko perikariona nalazi se neuropil kojeg čini mreža crno obojanih živčanih vlakana, glija stanice (mikroglija, astrociti, oligodendrociti) i krvne kapilare. U području bijele tvari nalaze se mijelinizirana živčana vlakna, glija stanice i kapilara.
Preparat je poprečni presjek kroz mali mozak, cerebellum (HE). Na malom povećanju uočavaju se brazde i vijuge, sulci i girusi malog mozga te raspored sive i bijele tvari unutar njih koji podsjeća na razgranatu krošnju drveta i naziva se drvo života ili arbor vitae. Površina malog mozga prekrivena je mekom moždanom ovojnicom - pijom mater. Na površini se nalazi kora, siva tvar građena od tri dobro definirana sloja (idući od površine prema unutra): molekularni sloj, stratum moleculare, sloj Purkinjeovih stanica, stratum gangliosum, te zrnati sloj, stratum granulosum. U molekularnom sloju vidljive su jezgre košarastih i zvjezdastih stanica i neuropil - gusta mreža vlakana stanica molekularnog sloja kao i vlakana stanica koje se nalaze u zrnatom sloju te dendrita Purkinjeovih stanica. Stratum gangliosum čini jedan sloj velikih Purkinjeovih stanica čiji se dendriti granaju u molekularnom sloju, a akson odlazi u zrnati sloj. Zrnati sloj izrađuju brojne zrnate i Golgijeve stanice kao i živčana vlakna. Na nekim mjestima između perikariona stanica nalaze se područja bez stanica koja se nazivaju parenhimatozni otočići ili glomerula cerebellaria, a predstavljaju mjesta sinapsa stanica kore malog mozga s vlaknima koja dolaze iz bijele tvari. U cijelom području sive tvari nalaze se brojne krvne kapilare. U području bijele tvari nalaze se mijelinizirana živčana vlakna, nešto glija stanica i kapilara. Kako je mijelin otopljen tijekom pripreme preparata, na njegovom mjestu oko vlakana je bijelo područje.
Preparat je poprečni presjek kroz mali mozak, cerebellum (impregnacija srebrom). Na malom povećanju uočavaju se brazde i vijuge, sulci i girusi malog mozga te raspored sive i bijele tvari unutar njih koji podsjeća na razgranatu krošnju drveta i naziva se drvo života ili arbor vitae. Površina malog mozga prekrivena je mekom moždanom ovojnicom - pijom mater. Na površini se nalazi kora, siva tvar građena od tri dobro definirana sloja (idući od površine prema unutra): molekularni sloj, stratum moleculare, sloj Purkinjeovih stanica, stratum gangliosum, te zrnati sloj, stratum granulosum. U molekularnom sloju vidljive su jezgre košarastih i zvjezdastih stanica i neuropil - gusta mreža vlakana stanica molekularnog sloja kao i vlakana stanica koje se nalaze u zrnatom sloju te dendrita Purkinjeovih stanica. Stratum gangliosum čini jedan sloj velikih Purkinjeovih stanica čiji se dendriti granaju u molekularnom sloju, a akson odlazi u zrnati sloj. Na velikom povećanju oko Purkinjeovih stanica mogu se uočiti "košarice" koje ih okružuju. Radi se o kolateralnim izdancima aksona košarastih stanica koji čine mreže oko perikariona Purkinjeovih stanica. Vlakna su dobro uočljiva jer se ovom metodom bojanja boje crno. Zrnati sloj izgrađuju brojne zrnate i Golgijeve stanice kao i živčana vlakna. U cijelom području sive tvari nalaze se brojne krvne kapilare. U području bijele tvari nalaze se mijelinizirana živčana vlakna koja se ovom metodom oboje tamno smeđe do crno tako da cijelo područje bijele tvari izgleda tamno.
Preparat je dio velikog mozga, cerebrum (HE). Veći dio preparata čini kora velikog mozga građena od sive tvari s brojnim perikarionima živčanih stanica. Tu se nalaze piramidalni i nepiramidalni neuroni (zrnate, zvjezdaste, horizontalne stanice) složeni u šest slojeva koji se na preparatu ne mogu dobro diferencirati.To su idući od površine prema unutra: lamina molecularis, lamina granularis externa, lamina pyramidalis externa, lamina granularis interna, lamina pyramidalis interna i lamina multiformis. Na velikom povećanju može se uočiti trokutasti izgled piramidalnih neurona iz čije baze izlazi akson, a iz stranica dendriti. Na dijelu preparata vidi se bijela tvar ili moždina građena od mijeliniziranih živčanih vlakana. Kako je mijelin otopljen tijekom pripreme preparata vlakna su okružena bijelim prostorom. U cijelom preparatu nalazimo veći broj krvnih kapilara.
Krvožilni sustav
Srce
Preparat je unutarnji sloj stijenke srca, endocard (HE). Endokard se sastoji od endotela, subendotelnog vezivnog tkiva i mišićno-elastičnog sloja (glatke mišićne stanice). Endokard s mišićnicom srca, miokardom, spaja subendokardijalno vezivno tkivo u kojem se mogu vidjeti velike, svjetle Purkinjeove stanice koje pripadaju provodnoj muskulaturi srca. Miokard je sloj srca građen od radne muskulature srca (poprečno presječena srčana mišićna vlakna) u kojoj se na više mjesta mogu uočiti elementi provodnog sustava. U endomiziju se nalazi veliki broj krvnih kapilara.
Preparat je vanjski sloj stijenke srca, epikard (HE). Epikard prekriva vanjsku površinu srca i čini visceralni list perikarda. Čini ga mezotel ispod kojeg se nalazi vezivno tkivo u kojem su smještene brojne krvne žile, živci i gangliji. Ispod epikarda se nalazi masno tkivo, tzv. subepikardijalno masno tkivo. Vezivno tkivo ulazi u srednji, mišićni sloj srca, miokard, prateći veće krvne žile.
Krvne žile
Preparat je poprečni presjek arterije, vene i živca (HE). Stijenku arterije izgrađuje tunica intima: sloj endotela, subendotelni sloj rahlog veziva lamine proprije i valovita, crveno obojana elastična membrana (membrana elastica interna); tunica media: debeli snopovi glatkih mišićnih stanica; tunica externa: sloj rahlog vezivnog tkiva kojim je arterija srasla s okolinom. Na preparatu se može uočiti veći broj vena. Njihova stijenka je građena od sljedećih slojeva - tunica intima: sloj endotela i rahlog veziva lamine proprije; tunica media: tanki snopovi glatkih mišićnih stanica; tunica externa: deblji sloj rahlog vezivnog tkiva i glatkih mišićnih stanica, kojim je vena srasla s okolinom. Unutar dvije vene mogu se uočiti duplikature tunike intime - venski zalisci, prekriveni s obje strane endotelom.
Na preparatu je vidljiv i poprečno presječen živac okružen vezivnim tkivom.Preparat je poprečni presjek arterije, vene i živca (HE). Stijenku arterije i vene čine tunica intima, tunica media I tunica externa. Tunica media, koju čine debeli snopovi glatkih mišićnih stanica najdeblji je sloj u arterijama, dok je tunica externa, sloj rahlog vezivnog tkiva i ponekad glatkih mišićnih stanica najdeblji sloj stijenke vena. Na preparatu je i presjek kroz veliki živac. Vide se snopovi živčanih vlakana te unutar njih pojedinačna živčana vlakna. Vidljive su I jezgre Schwannovih Stanica te vezivno tkivo koje okružuje živac, snopove živčanih vlakana i pojedina živčana vlakna (epineurij, perineurij i endoneurij).
Preparat je poprečni presjek elastične arterije (orcein). Ovo bojanje specifično je za elastin. Vidi se da tunika medija elestične arterije sadrži mnogo elastičnih lamela i elastičnih vlakana.
Krv i koštana srž
Krv
Preparat je razmaz krvi (May-Grunwald-Giemsa). Na preparatu se uz veliki broj crvenih krvnih stanica - eritrocita mogu vidjeti bijele krvne stanice - leukociti i to: granulociti (neutrofili, bazofili, eozinofili) i agranulociti (monociti, limfociti). Na preparatu se mogu uočiti i pojedine nakupine krvnih pločica - trombocita. Eritrociti - bikonkavne pločice bez jezgre; neutrofili - stanice sa segmentiranom jezgrom, eozinofilnom citoplazmom, teško uočljiva granula; bazofili - stanice sa segmentiranom jezgrom, eozinofilnom citoplazmom i plavo obojenim zrncima; eozinofili - stanice sa segmentiranom jezgrom, eozinofilnom citoplazmom i crveno obojenim granulama; monociti - stanice s bubrežastom jezgrom, bazofilnom citoplazmom; limfociti - stanice s velikom okruglom jezgrom okružene malim rubom bazofilne citoplazme.
Koštana Srž
Preparat je crvena košta srž, medulla ossium rubra (dekalcinacija, HE). U preparatu se između crveno obojanih koštanih gredica može vidjeti crvena koštana srž. Građena od strome (retikularne stanice i vlakna) koja je u preparatu prekrivena hematopoetskim tračcima od različitih razvojnih faza eritrocita i leukocita. Na većem povećanju mogu se uočiti velike multinuklearne stanice - megakariociti, stanice od kojih nastaju trombociti. U preparatu se vidi i veći broj sinusoidnih kapilara i nešto masnih stanica.
Preparat je poprečni prerez područja epifizne ploče duge kosti (HE). Hematopoeza se odvija između trabekula spužvaste kosti s obje strane epifizne ploče. Međutim, koštana srž na lijevoj strani preparata uglavnom sadrži adipocite. Tkivo na desnoj strani sadrži adipocite, ali i brojne stanice iz hematopoetske loze. Obratite pozornost na široke krvne žile, sinusoidne kapilare, koje omogućuju emigraciju zrelih krvnih stanica iz koštane srži.
Imunološki sustav i limfni organi
Primarni limfni organi
Preparat je crvena košta srž, medulla ossium rubra (dekalcinacija, HE). U preparatu se između crveno obojanih koštanih gredica može vidjeti crvena koštana srž. Građena od strome (retikularne stanice i vlakna) koja je u preparatu prekrivena hematopoetskim tračcima od različitih razvojnih faza eritrocita i leukocita. Na većem povećanju mogu se uočiti velike multinuklearne stanice - megakariociti, stanice od kojih nastaju trombociti. U preparatu se vidi i veći broj sinusoidnih kapilara i nešto masnih stanica.
Preparat je timus, thymus (HE). U preparatu se mogu uočiti režnjići timusa odvojeni vezivnim tkivom. Na malom povećanju vidljivo je da se svaki režnjić sastoji od perifernog tamnijeg dijela - kora, cortex, i središnjeg svjetlijeg dijela, medulla. I jedno i drugo područje izgrađuje stroma od epitelnih retikularnih stanica, zvjezdolikog oblika i svjetle, ovalne jezgre, te limfociti koji su u području kore znatno brojniji. U srži se nalaze crveno obojena Hassallova tjelešca od spljoštenih retikularnih epitelnih stanica ispunjenih keratohijalinskim granulama.
Sekundarni limfni organi
Preparat je limfni čvor, nodus lymphaticus (HE). Limfni čvor je obavijen vezivnotkivnom čahurom od koje se prema unutrašnjosti pružaju trabekule. Parehim je podijeljen u područje kore, cortex, i srži, medulla. Čahuru od kore dijeli svjetlije područje supkapsularnog sinusa koji se nastavlja u intermedijarne sinuse koji prate tijek trabekula. Kora se sastoji od dva djela: vanjska kora koju gradi mreža retikularnih stanica i vlakana između kojih se nalaze limfociti koji formiraju okrugle limfne čvoriće, te unutrašnja kora u kojoj su limfociti difuzno raspoređeni. Srž je građena od sržnih tračaka limfnog tkiva i sržnih sinusa koji se nastavljaju na intermedijarne sinuse.
Preparat je slezena, lien, (HE). Slezena je prekrivena čahurom od gustog vezivnog tkiva, na kojoj se nalazi sloj mezotelnih stanica. Od površne čahure u parenhim ili pulpu slezene ulaze brojne trabekule. Parenhim se sastoji od crvene i bijele pulpe. Bijelu pulpu čini centralna arterija s omotačem od limfnog tkiva (periarterijski limfni omotač, PALO). Uz arteriju centralis često se nalazi i sekundarni limfni čvorić (ta se struktura naziva Malpighijevo tjelešce). Između bijele pulpe raspoređeni su tračci crvene pulpe (Billrothovi tračci) te brojni venski sinusi.
Preparat je jezična tonzila, tonsilla lingualis (HE). Na površini preparata vidi se mnogoslojni pločasti epitel koji se invaginira u laminu propriju čineći kripte. U vezivu lamine proprije nalaze se limfni čvorići i difuzno raspoređeni limfociti nepotpuno ograničeni od okoline gustim vezivnim tkivom. Nešto limfocita nalazi se i unutar epitela - limfocitna infiltracija epitela.
Ovaj preparat prikazuje jezičnu tonzilu, tonsilla lingualis (HE). Ppreparat je uzdužno prerezan, što kripte prikazuje kao šupljine u sredini tkiva. Vide se I žlijezde slinovnice I skeletna muskulatura jezika.
Preparat je poprečni presjek crvuljka, appendix vermiformis (HE). Ima uzak i nepravilan lumen. Sluznica je građena od jednoslojnog cilindričnog epitela koji se invaginira u laminu propriju gradeći jednostavne tubulusne žlijezde - Lieberkühnove kripte. Lamina proprija je ispunjena velikom količinom limfocita koji se pružaju i u podsluznicu. Podsluznicu, tella submucosa, gradi dobro razvijeno vezivno tkivo. Tunica muscularis, mišićnica, izgrađena je od snopova glatkih mišićnih vlakana u dva sloja (unutarnji kružni i vanjski uzdužni). Na vanjskoj površini je tunica serosa.
Probavni sustav
Usna šupljina
Preparat je usna, labium (HE). Vanjska površina usne prekrivena je kožom. Vidi se mnogoslojni pločasti oroženi epitel, presjeci dlaka (pili) okruženih folikulima te žlijezde lojnice, gll. sebaceae. U vezivu ispod epitela mogu se naći i slobodne lojnice. [AK1] Osnovu usne čini m. orbicularis oris, mišić građen od skeletnih mišićnih vlakana. Unutarnju površinu usne prekriva oralna sluznica. Vidljiv je mnogoslojni pločasti neoroženi epitel, a u vezivu lamine proprije nalaze se male žlijezde slinovnice, gll. labiales. Između oralne sluznice i kože nalazi se crvena zona vermilion, prekrivena blago oroženim epidermisom. Na tom su dijelu vezivno-tkivne papile izrazito duboke, te se krvne žile nalaze blizu površine epitela.
Ovaj preparat je tamnije obojen, što omogućuje bolje promatranje muskulature.
Preparat je gornja površina jezika, dorsum linguae (HE) prekrivena sluznicom koju gradi mnogoslojni pločasti neoroženi epitel i lamina proprija. Izbočenja sluznice čine jezične papile - papillae linguales. Na preparatu su vidljive gusto poredane nitaste papile - papillae filiformes čunjaste tvorbe s izrazito oroženim epitelom. Između njih se nalaze izbočenja gljivastih papila - papillae fungiformes. U vezivu lamine proprije vide se male jezične žlijezde slinovnice te pojedinačni limfociti. Ispod sluznice, bez podsluznice, nalazi se dobro razvijena mišićnica građena od snopova skeletni mišićnih vlakana raspoređenih u različitim smjerovima.
Preparat je gornja površina jezika, dorsum linguae (HE) prekrivena sluznicom koju gradi mnogoslojni pločasti neoroženi epitel i lamina proprija. Izbočenja sluznice izgrađuju jezične papile - papillae linguales. Na preparatu je vidljiva po polovici presječena bedemasta papila – papilla valata, papilla circumvallata. Papila je gljivastog oblika, te je kao i bedem koji je okružuje i izdiže iznad nivoa okolne sluznice, prekrivena epitelom usne šupljine (mnogoslojni pločasti neoroženi epitel). Između papile i bedema nalazi se udubljenje, jarak, u koji se otvaraju serozne von Ebnerove žlijezde koje se nalaze u vezivu ispod papile, kao i dublje, između snopova mišićnih stanica. U epitelu papile uz jarak nalaze se okusni pupoljci - caliculi gustatorii. Okusni pupoljci izgrađeni su od vretenastih osjetnih i potpornih stanica složenih poput "bačvica" s udubljenjem u sredini u koji strše cilije osjetnih stanica.
Zub
Preparat je zubna pulpa, pulpa dentis (HE). Vidi se rahlo vezivno tkivo s brojnim arteriolama i kapilarama od kojih su neke ispunjene krvlju. Pod velikim povećanjem u stijenci kapilara vidljive su jezgre endotelnih stanica koje se izbočuju u lumen.
Preparat je dio krune zuba (izbrusak). Osnovu krune zuba gradi dentin, substantia eburnea prekriven caklinom, substantia adamantina. U preparatu je zbog načina pripreme vidljiv samo anorganski dio tkiva. Na preparatu se u području dentina mogu vidjeti uzdužno položeni dentinski kanalići. Unutar dentina vidljiva su područja interglobularnog dentina - mjesta u preparatu koja su tamnija zbog manje količine minerala, koja ostaju između kugli kalkosferita tijekom mineralizacije dentina. Na granici dentina i cakline na velikom povećanju vidljivi su defekti cakline: caklinski grmovi, vretena te lamele. Caklinu grade caklinske prizme koje blago zavijaju, a pružaju se od caklinsko - dentinskog spojišta do slobodne površine cakline. U caklini su vidljive koso položene Retziusove pruge (odgovaraju prirastu mineralizacije tijekom rasta i razvoja cakline). Mikroskopirajući preparat bez svjetla (rukom zakloniti izvor svjetla na mikroskopu) moguće je vidjeti bijelo - srebrna područja u caklini: Hunter - Schregerove pruge koje nastaju kao optički fenomen zbog različitog loma svjetlosti koja prolazi kroz različito postavljene caklinske prizme.
Preparat je dio korijena zuba (izbrusak). Osnovu korijena zuba gradi dentin, substantia eburnea prekriven cementom, cementum. U preparatu je zbog načina pripreme vidljiv samo anorganski dio tkiva. Na preparatu se mogu vidjeti uzdužno položeni dentinski kanalići. Na granici dentina i cementa nalazi se Tomesov zrnati sloj - tamnije obojeno zrnato područje nepravilno mineraliziranog dentina. Periferno od njega je homogeni sloj koji odgovara hijalinom dentinu. Na njega se nastavlja cement koji sadrži lakune cementocita. Kanalići koji izlaze iz lakuna, a koji in vivo sadržavaju izdanke cementocita, orijentirani su prema vanjskoj površini zuba.
Gingiva I
Preparat je zub u zubnoj alveoli (dekalcinacija + HE). Uz dio krune zuba (kojoj nedostaje caklina zbog procesa dekalcinacije prilikom pripreme preparata) koji strši iz zubne alveole nalazi se sluznica usne šupljine koja čini zubno meso, gingivu. Na preparatu vidimo područje vezane gingive, slobodne gingive kao i gingivalni žlijeb (sulkus). Gingivu izgrađuje mnogoslojni pločasti epitel usne šupljine -, vezivno tkivo lamine proprije s dubokim vezivno-tkivnim papilama, te debela kolagena vlakna koja pričvršćuju sluznicu za alveolarnu kost i za zub. Vezanu gingivu i područje slobodne gingive do gingivalnog ruba prekriva mnogoslojni pločasti oroženi epitel dok područje gingivalnog sulkusa prekriva mnogoslojni pločasti neoroženi epitel- sulkusni epitel. Sulkusni epitel zatim prelazi u spojni epitel koji je pričvršćen za površinu zuba. S obzirom da na preparatu nedostaje caklina, spojni epitel nije u kontaktu sa zubom dok u živom zubu on osigurava čvrst kontakt između gingive i zuba.
Preparat je zub u zubnoj alveoli (deklacinacija + HE).
Preparat je zub u zubnoj alveoli (deklacinacija + HE). Između vanjske površine korijena zuba (cementa) i periosta zubne alveole nalazi se prostor ispunjen dobro prokrvljenim rahlim vezivnim tkivom i različito postavljenim snopovima kolagenih vlakana parodontnog ligamenta. U tom se području mogu uočiti nakupine gusto zbijenih stanica s tamnim jezgrama - Malassezovi otočići[MB1] , ostaci Hertwigove ovojnice[AK2] .
Preparat je zub u zubnoj alveoli (deklacinacija + HE).
Preparat je zub u zubnoj alveoli (deklacinacija + HE). U sredini zuba vidi se zubna pulpa koju čini rahlo vezivno tkivo sa stanicama, krvnim žilama i živcima. U pulpi se razlikuju 4 zone: na periferiji (prema dentinu) vidi se sloj odontoblasta, zatim slijedi zona bez stanica (Weilova zona), zona bogata stanicam te srž pulpe. Zubnu pulpu okružuje dentin. Prvi sloj uz pulpu čini nemineralizirani predentin. U ovom području moguće je vidjeti kalkosferite, okruglasta područja mineralizacije dentina. U dentinu se vide dentinski kanalići iako puno slabije nego na preparatu izbruska zuba. S vanjske strane preparata nalazi se gingiva. Vidi se područje slobodne i vezane gingive. Vezanu gingivu i područje slobodne gingive do gingivalnog ruba prekriva mnogoslojni pločasti oroženi epitel. Ispod epitela nalazi se područje lamine proprije s izraženim vezivno tkivnim papilama. Područje gingivalnog sulkusa prekriva mnogoslojni pločasti neoroženi epitel - sulkusni epitel. Sulkusni epitel zatim prelazi u spojni epitel koji je pričvršćen za površinu zuba. Kako na ovom preparatu nema cakline, spojni epitel na preparatu nije u kontaktu sa zubom. Gingiva se pričvršćuje za zub pomoću strukturnog kompleksa koji se naziva epitelnim pričvrstkom, a sastoji se od specifične unutarnje bazalne lamine koja prianja uz površinu zuba s kojom su stanice epitela povezane hemidezmosomima. Ispod vezane gingive vidi se alveolarna kost, dok između kosti i vanjske površine korijena zuba (cementa) vidi se parodontni ligament. Parodontni ligament je meko specijalizirano vezivno tkivo bogato snopovima kolagenih vlakana koja se protežu između površine kosti i cementa kako bi osigurali pričvršćivanje zuba za kost. U tom se području mogu uočiti nakupine gusto zbijenih stanica s tamnim jezgrama - Malassezovi otočići, ostaci Hertwigove ovojnice. Tamnije obojeno područje na preparatu između dentina i parodontnog ligamenta je cement.
Preparat je zub u zubnoj alveoli (deklacinacija + HE).
Probavna cijev
Preparat je poprečni presjek prve trećine jednjaka, oesophagus (HE). Na preparatu je vidljivo da stijenku jednjaka grade sljedeći slojevi (iz unutra prema van): 1. sluznica (tunica mucosa): lamina epithelialis - mnogoslojni pločasti neoroženi epitel, lamina propria - rahlo vezivno tkivo, lamina muscularis mucosae - poprečno presječeni snopovi glatkih mišićnih stanica; 2. podsluznica (tella submucosa): vezivno tkivo u kojem je moguće vidjeti mukozne žlijezde jednjaka, gll. oesophageae; 3. mišićnica (tunica muscularis) građena od snopova skeletnih mišićnih vlakana koje čine unutarnji kružni i vanjski uzdužni sloj; 4. vanjski sloj (tunica adventitia) rahlog vezivnog tkiva.
Preparat je dio stijenke tijela želuca, corpus ventriculi (HE). Vidi se sluznica želuca u kojoj se jednoslojni cilindrični epitel utiskuje duboko u laminu propriju čineći želučane jamice. U svaku od njih se otvara nekoliko razgranatih tubulusnih želučanih žlijezdi, gll. gastricae propriae, koje ispunjavaju cijelu debljinu lamine proprije, tako da se retikularno vezivo koje je izgrađuje gotovo ne može uočiti. Žlijezde se pružaju do lamine muscularis mucosae. Ispod nje je podsluznica (tella submucosa) građena od vezivnog tkiva te mišićnica (tunica muscularis) građena od snopova glatkih mišićnih stanica odvojenih vezivnim tkivom. Na velikom povećanju mogu se uočiti pojedini tipovi stanica koje izgrađuju želučane žlijezde: u području vrata (gornji dio žlijezdi) nalaze se mukozne stanice vrata s okruglom jezgrom, te obložne ili parijetalne stanice - velike piramidne ili okrugle stanice eozinofilne citoplazme, s okruglom središnje smještenom jezgrom. U području bazalnog dijela žlijezdi nalazi se nešto obložnih stanica, te glavne ili zimogene stanice bazofilne citoplazme sa sekretnim zrncima. U bazalnom području nalaze se još i enteroendokrine stanice koje se u HE preparatu ne mogu vidjeti.
Tanko crijevo I - uzdužni presjek
Preparat je presjek kroz stijenku tankog crijeva, područje ileuma, intestinum tenue, ileum (HE). Na preparatu je moguće vidjeti Kerckringove kružne nabore podsluznice - plicae circulares. Na većem povećanju vidljivo je da sluznica tankog crijeva ima nabore, crijevne resice - villi intestinales, prekrivene jednoslojnim cilindričnim epitelom. Epitelne stanice - enterociti imaju na svojoj površini prugasti rub (microvilli). Između enterocita nalaze se vrčaste stanice. Crijevne resice izgrađuje epitel i lamina proprija sluznice. U građi resica ne sudjeluje lamina mucularis mucosae. Između resica otvaraju se jednostavne tubulusne žlijezde - Lieberkühnove kripte koje se pružaju cijelom debljinom lamine proprije do laminae muscularis mucosae. Enterociti u žlijezdama nemaju prugastog ruba. U dnu žlijezdi nalaze se Panethove stanice s velikim eozinofilnim granulama. S vanjske strane podsluznice nalaze se slojevi glatke muskulature - tunica muscularis te na površini tunica serosa građena od sloja vezivnog tkiva na kojem leži mezotel, jednoslojni pločasti epitel.
Tanko crijevo II - poprečni presjek
Ovaj preparat prikazuje transverzalni presjek tankog crijeva, točnije jejunuma. Obratite pažnju na ekstremno savijanje tkiva koje maksimizira kontaktnu površinu.
Preparat je presjek kroz stijenku debelog crijeva, intestinum crassum, colon (HE). Laminu epitelijalis mukoze debelog crijeva izgrađuje jednoslojni cilindrični epitel - enterociti, između kojih se nalazi veliki broj vrčastih stanica. Lamina proprija ispunjena je velikim brojem jednostavnih tubulusnih žlijezdi - Lieberkühnove kripte (na uzdužnom i poprečnom presjeku) koje se pružaju do laminae muscularis mucosae. U preparatu su vidljivi i limfni čvorići koji okružuju bazalne dijelove žlijezdi. U posluznici - tella submucosa građenoj od vezivnog tkiva nalaze se pojedinačni limfociti. Periferno od podsluznice nalazi se mišićnica građena od snopova glatkih mišićnih stanica, tunica muscularis i to njen unutarni kružni sloj.
Organi pridruženi probavnoj cijevi
Slinovnice
Preparat je čisto serozna doušna slinovnica, gl. parotis (HE). Na malom povećanju mogu se vidjeti režnjići slinovnice odijeljeni vezivnim tkivom unutar kojeg se nalaze veće krvne žile i interlobularni odvodni kanali obloženi jednoslojnim ili mnogoslojnim kubičnim do cilindričnim epitelom. Parenhim žlijezde izgrađuju serozni acinusi s vrlo uskim lumenom, obloženi piramidnim epitelnim stanicamas okruglim jezgrama. Oko terminalnih dijelova žlijezde nalaze se mioepitelne stanice tankih, spljoštenih jezgri. Između terminalnih dijelova žlijezdi nalaze se intralobularni odvodni kanalići - prugasti kanalići ili sekretne cijevi obloženi jednoslojnim cilindričnim epitelom. Vide se I brojne masne stanice.
Preparat je mješovita podčeljusna slinovnica, gl. submandibularis (HE). Na malom povećanju mogu se vidjeti režnjići slinovnice odijeljeni vezivnim tkivom unutar kojeg se nalaze veće krvne žile i interlobularni odvodni kanali obloženi jednoslojnim ili mnogoslojnim kubičnim do cilindričnim epitelom. Parenhim žlijezde izgrađuju većinom serozni acinusi s nešto manje mukoznih tubulusa. Serozni acinusi s vrlo uskim lumenom, obloženi su piramidnim epitelnim stanicama s okruglim jezgrama. Mukozni tubulusi vidljivog lumena, obloženi su blijedo obojenim kubičnim stanicama s bazalno položenim spljoštenim jezgrama. Na perifernim dijelovima nekih mukoznih tubulusa nalaze se serozni polumjeseci (Gianuzzievi polumjeseci) - nakupine seroznih stanica. Oko terminalnih djelova žlijezde nalaze se mioepitelne stanice tankih, spljoštenih jezgri. Između terminalnih djelova žlijezdi nalaze se intralobularni odvodni kanalići - prugasti kanalići ili sekretne cijevi. Unutar parenhima nalaze se i masne stanice.
Gušterača
Preparat je gušterača, pancreas (HE). Na malom povećanju mogu se vidjeti režnjići žlijezde odijeljeni vezivnim tkivom unutar kojeg se nalaze veće krvne žile i interlobularni odvodni kanali. Parenhim žlijezde izgrađuju serozni terminalni dijelovi s vrlo uskim lumenom, obloženi piramidnim epitelnim stanicama. Stanice imaju dvobojnu citoplazmu (bazalno tamnija, apikalno svjetlija) zbog prisustva zimogenih granula, te velike, okrugle jezgre. U središtu acinusa nalaze se centroacinusne stanice. Unutar parenhima nalaze se endokrini djelovi gušterače - Langerhansovi otočići, ovalne ili okrugle nakupine manjih epitelnih endokrinih stanica i krvnih kapilara obavijene tankom čahurom od retikularnih vlakana koja ih odvaja od egzokrinih acinusa.
Jetra
Preparat je jetra, hepar (HE). Parenhim jetre izgrađuju nakupine kubičnih epitelnih stanica - hepatocita složenih u jetrene režnjiće. Režnjići su mnogokutne strukture koja na preparatu humane jetre nisu oštro ograničene jer je interlobularnog vezivnog tkiva malo. Na mjestu gdje se sastaju tri ili više režnjića nalaze se interlobularni Kiernanovi portalni prostori koji uz veću količinu veziva sadrže venulu, ogranak v. portae, arteriolu, ogranak a. hepaticaei interlobularni žučni kanal obložen jednoslojnim kubičnim epitelom. Režnjić izgrađuju hepatociti složeni u ploče koje teku radijalno prema centru režnjića u kojem se nalazi v. centralis. Između hepatocita su sinusoidne kapilare koje također imaju radijalan tok prema v. centralis.
Preparat je svinjska jetra, hepar (HE). Parenhim jetre izgrađuju nakupine kubičnih epitelnih stanica - hepatocita složenih u jetrene režnjiće. Režnjići su mnogokutne strukture koje su u svinjskoj jetri oštro ograničene s interlobularnim vezivnim tkivom. Na mjestu gdje se sastaju tri ili više režnjića nalaze se interlobularni Kiernanovi prostori koji uz veću količinu veziva venulu, ogranak v. portae, arteriolu, ogranak a. hepaticaei interlobularni žučni kanal obložen jednoslojnim kubičnim epitelom. Režnjić izgrađuju hepatociti složeni u ploče koje teku radijalno prema centru režnjića u kojem se nalazi v. centralis. Između hepatocita su sinusoide koje također imaju radijalan tok prema v. centralis.
Dišni sustav
Nosna šupljina
Preparat je uzdužni presjek kroz respiratorni dio nosa, regio respiratoria nasi (HE). Vide se nosna pregrada i pojedine nosne školjke. Površina nosne pregrade i nosnih školjki prekrivena je višerednim cilindričnim epitelom s jezgrama cilindričnih stanica složenim u 2-3 reda. Između cilindričnih epitelnih stanica nalaze se vrčaste stanice (jednostanične endoepitelne žlijezde). Na većem povećanju mogu se uočiti trepetljike na apikalnoj površini cilindričnih stanica. Na velikom povećanju uočava se debela bazalna membrana koja odvaja epitel od veziva na kojem leži. Ispod epitela, u vezivu lamine proprije nalaze se nakupine limfatičnog tkiva, mješovitih seromukoznih žlijezdi, gll. nasales, te veliki spletovi vena - spužvasta tijela nosa. Lamina proprija se nastavlja u perihondrij na onim dijelovima nosne pregrade i školjki čiju osnovu izgrađuje hijalina hrskavica, ili u periost na dijelovima kojima osnovu čini koštano tkivo.
Preparat prikazuje presjek kroz glavu miša (HE). Anatomija miša znatno se razlikuje od ljudske. Međutim, ovaj preparat prikazuje zakrivljenost nosnih školjki, što povećava kontaktnu površinu između zraka i respiracijskog epitela. Iznad nosne šupljine (lijevo na preparatu) vidi se etmoidna kost kroz čiju kribriformnu ploču bipolarni neuroni prolaze do olfaktornog bulbusa. Ovo područje mozga, koje je kod miševa mnogo veće nego kod ljudi (relativno), obrađuje informacije koje dobiva iz olfaktornog epitela.
Dušnik
Preparat je poprečni presjek dušnika, trachea (HE). Unutarnja površina dušnika prekrivena je sluznicom koju čini višeredni cilindrični epitel s trepetljikama između kojih se nalaze vrčaste stanice, te lamina proprija u kojoj se nalaze mješovite seromukozne žlijezde, gll. tracheales. Sluznica se nastavlja u fibromuskularni sloj kojeg čini potkova hijaline hrskavice prekrivena perihondrijem i snopovi glatkih mišićnih stanica (m. transversus tracheae) u dijelu u kojem hrskavica nedostaje. Vanjska površina dušnika prekrivena je slojem rahlog vezivnog tkiva - tunica adventitia.
Preparat je uzdužni presjek dušnika, trachea (HE). Ovaj dio prikazuje presjek nekoliko hrskavičnih prstenova koji oblažu dušnik, odvojenih fibroelastičnim tkivom.
Pluća
Preparat su pluća, pulmo (HE). U parenhimu pluća mogu se vidjeti režnjevi parenhima odvojeni većom količinom veziva. U parenhimu se vide poprečno presječeni bronhi, bronhioli i alveole. Bronh, dušnica, bronchus je cijev zvjezdolikog lumena obložena respiracijskim epitelom (višeredni cilindrični epitel s trepetljikama i vrčastim stanicama), ispod kojeg se u lamini propriji nalaze gll. bronchales, seromukoznežlijezde te dobro razvijena elastična vlakna. Stijenku dalje gradi fibromuskularni sloj koji sadrži pločice hijaline hrskavice i spiralno složena glatke mišićne stanice. U stijenci je moguće vidjeti limfocite, pojedinačne i u nakupinama. Bronhi su vezivom tunicae adventitiae srasli s okolinom. Bronhiol, bronchiolus je cjevčica tanja od 1 mm u promjeru, prekrivena jednoslojnim cilindričnim ili kubičnim epitelom bez vrčastih stanica. Vezivo lamine proprije, bogato elastičnim vlaknima, nastavlja se u sloj kružnih glatkih mišićnih stanica. S vanjske ja strane bronhiol obložen rahlim vezivom tunicae adventitiae. Alveole, alveoli pulmonis su mjehurići ispunjeni zrakom, čija je unutrašnjost obložena jednoslojnim pločastim epitelom - pneumocitima tipa I. Na nekim se mjestima unutar alveole mogu vidjeti kubične stanice - pneumociti tipa II. Između susjednih alveola nalaze se interalveolarne pregrade u kojima se nalazi gusta mreža krvnih kapilara s malo vezivnog tkiva bogatog elastičnim vlaknima i makrofagima.
Koža i derivati
Koža
Preparat je koža, integumentum commune (HE); debela koža s tabana. Površinu kože prekriva mnogoslojni pločasti oroženi epitel - epidermis. Građen je od jednog sloja kubičnih do cilindričnih stanica uz bazalnu laminu - stratum basale, većeg broja slojeva mnogokutnih stanica u središnjem djelu - stratum spinosum, sloja kubičnih do pločastih stanica s dobro vidljivim keratohijalinskim zrncima - stratum granulosum, eozinofilnog, homogenog sloja - stratum lucidum te debelog sloja pločastih oroženih stanica - stratum corneum. Granica između epitela i veziva na kojem leži je nepravilna zbog vezivnihpapila koje se utiskuju u epitel. Ispod epitela nalazi se vezivno tkivo kože - dermis ili corium koje je izgrađeno od mreže kolagenih, retikularnih i elastičnih vlakana, s većom količinom osnovne tvari. Dio coriuma koji gradi vezivne papile je rahlo vezivno tkivo bogato krvnim žilama i naziva se stratum papilare, dok je dublji sloj od gustog neformiranog vezivnog tkiva - stratum reticulare. Ispod dermisa je hipodermis ili potkožno vezivno tkivo bogato masnim stanicama. Na granici dermisa i hipodermisa, te u hipodermisu nalaze se brojne žlijezde znojnice, gll. sudoriferae.
Preparat je koža, integumentum commune (HE), tanka koža pazuha. Površinu kože prekriva mnogoslojni pločasti orožen epitel - epidermis. Građen je od jednog sloja kubičnih do cilindričnih stanica uz bazalnu laminu - stratum basale, većeg broja slojeva mnogokutnih stanica u središnjem djelu - stratum spinosum, sloja kubičnih do pločastih stanica s keratohijalinskim zrncima - stratum granulosum te sloja pločastih oroženih stanica - stratum corneum. Granica između epitela i veziva na kojem leži je nepravilna zbog vezivnih papila koje se utiskuju u epitel. Ispod epitela nalazi se vezivno tkivo kože - dermis ili corium koje je izgrađeno od mreže kolagenih, retikularnih i elastičnih vlakana, s većom količinom osnovne tvari. Dio coriuma koji gradi vezivne papile je rahlo vezivno tkivo bogato krvnim žilama i naziva se stratum papilare, dok je dublji sloj od gustog neformiranog vezivnog tkiva - stratum reticulare. Ispod dermisa je hipodermis ili potkožno vezivno tkivo bogato masnim stanicama. Na granici dermisa i hipodermisa, te u hipodermisu nalaze se brojne žlijezde znojnice, gll. sudoriferae. Žlijezde znojnice su jednostavne zavijene tubulusne žlijezde koje luče po ekrinom tipu. Njihovi sekrecijski dijelovi na poprečnom presjeku imaju kružni oblik, vidljiv lumen, te su obloženi mnogoslojnim kubičnim epitelom. Odvodne kanale, koji su na preparatima tamnije obojani, oblaže dvoslojni epitel. Na preparatu su vidljivi i folikuli dlaka. Uz folikul dlaka nalaze se žlijezde lojnice, gll. sebaceae, koje su holokrine po tipu lučenja. Njihovi acinusi izgrađeni su od velikih stanica, sebocita, koji se u procesu završne diferencijacije ispunjaju lipidnim kaljicama te se nakon toga raspadaju i izlučuju zajedno sa sekretom. Ovaj tip žlijezdi je poliptih - njihovi sekrecijski dijelovi obloženi su s više slojeva epitelnih stanica u različitm fazama diferencijacije.
Ovaj preparat prikazuje presjek tanke kože, a boja je u tkivo unesena dok je još bilo živo (primjer za ovo je tetovaža). Boju apsorbiraju makrofagi kože koji je u načelu zadržavaju doživotno. Stoga u ovom preparatu tamnocrvena boja označava makrofage kože.
Ovaj preparat prikazuje presjek tanke kože izoliran iz područja aksile. Na ovom preparatu vide se tri vrste žlijezda koje se mogu naći u koži. Prve su holokrine žlijezde lojnice, smještene uz folikul dlake u koji izlučuju svoj sekret. Druga vrsta su ekrine žlijezde znojnice. Njihovi sekrecijski dijelovi na poprečnom presjeku imaju kružni oblik, vidljiv lumen, te su obloženi mnogoslojnim kubičnim epitelom. Odvodne kanale, koji su na preparatima tamnije obojani, oblaže dvoslojni epitel. Treća vrsta žlijezda su apokrine žlijezde znojnice, koje se mogu naći uglavnom u koži aksilarnog i perinealnog područja. Njihov sekrecijski dio ima znatno veći lumen od ekrinih žlijezda koji se sastoji od mioepitelnih stanica i jednoslojnog epitela. Odvodni kanali slični su onima ekrinih znojnica, ali se obično otvaraju u folikul dlake. Njihov sekret često metaboliziraju bakterije, što uzrokuje karakterističan miris.
Dojka
Dojka neaktivna faza - duboko tkivo
Preparat je dojka, mamma (HE) u inaktivnoj fazi odrasle žene. Na preparatu su vidljivi režnjevi građeni od vezivnog tkiva s velikom količinom masnih stanica odijeljeni gustim vezivnim tkivom. Na preparatu se mogu uočiti žljezdani režnjići koji se sastoje od intralobularnih kanalića okruženih rahlim vezivnim tkivom te gusto interlobularno vezivo s ponekim odvodnim kanalićem. Ductuli lactiferi obloženi su jednoslojnim kubičnim epitelom.
Dojka neaktivna faza - bradavica
Preparat je dojka, mamma (HE) u inaktivnoj fazi odrasle žene. Ovaj preparat je izoliran iz tkiva direktno ispod bradavice. Na ovom mjestu se mliječni kanali, obično oko 15-25 po mliječnoj žlijezdi, konvergiraju i tvore otvore iz kojih se proizvodi mlijeko tijekom laktacije. Ovo mjesto također sadrži mnogo gustog vezivnog tkiva koje se može vidjeti između kanala.
Preparat je dojka, mamma (HE) u aktivnoj fazi tijekom laktacije. Na preparatu su vidljivi žljezdani režnjići građeni od vezivnog tkiva s velikim brojem alveola u kojima se nalazi sekret. Alveole su obložene jednoslojnim epitelom različite visine što ovisi o fazi lučenja. Oko alveola i oko odvodnih kanala je velik broj mioepitelnih stanica. Režnjevi su odijeljeni gustim vezivnim tkivom u kojem se nalaze odvodni kanali - ductuli lactiferi obloženi jednoslojnim kubičnim epitelom.
Mokračni sustav
Mokračni sustav
Preparat je bubreg, ren (HE). Bubreg je izgrađen od tamnije kore i svjetlije srži. U kori se mogu uočiti bubrežna tjelešca građena od glomerula (klupko krvnih kapilara) obavijenih visceralnim i parijetalnim listom Bowmanove čahure. Prostor između visceralnog i parijetalnog lista naziva se interkapsularni prostor i u preparatu se ovi prostori mogu uočiti kao prazni polumjeseci koji okružuju glomerule. Između bubrežnih tjelešaca, u vezivnom tkivu, smješten je velik broj različito presječenih proksimalnih i distalnih zavijenih kanalića koji se mogu razlikovati prema izgledu njihovog epitela i širini lumena. Stanice epitela proksimalnih zavijenih kanalića su piramidnog oblika i izrazito eozinofilno obojene citoplazme te gotovo u potpunosti zatvaraju lumen kanalića. Na apikalnoj površini posjeduju četkastu prevlaku (mikrovile). Lateralne granice im se teško razaznaju zbog brojnih međustaničnih interdigitacija. Stanice distalnih zavijenih kanalića su niže i pravilnog kubičnog oblika tako da je lumen širi nego kod proksimalnih kanalića. Citoplazma je blijedo obojena, a lateralne granice između susjednih stanica su lako uočljive. Srž bubrega sastoji se od sabirnih cjevčica silaznih i uzlaznih krakova Henleovih petlji i krvnih žila (vasa recta).
Preparat je mokraćovod, ureter (HE). Mokraćovod ima stijenku građenu od sluznice s prijelaznim epitelom i laminom proprijom, mišićnice i tunike adventicije. Mišićnicu izgrađuju spiralni snopovi glatke muskulature.
Preparat je mokraćni mjehur, vesica urinaria (HE). Unutarnji sloj stijenke mokraćnog mjehura čini sluznica koju izgrađuje prijelazni epitel i lamina proprija od rahlog vezivnog tkiva. [AK1] U prijelaznom epitelu se može uočiti površinski sloj velikih stanica u obliku kišobrana. Između sluznice i mišićnice je tanka podsluznica. Mišićnicu u mokraćnom mjehuru izgrađuju tri isprepletena sloja glatkih mišićnih stanica. Izvana je tunika adventicija.
Preparat je mokraćni mjehur, vesica urinaria (HE). Budući je ovo preparat punog mokraćnog mjehura vidi se da je prijelazni epitel niži nego li na prethodnom preparatu praznog mokraćnog mjehura, odnosno epitel ima manje slojeva stanica.
Endokrini sustav
Endokrini sustav
Preparat je hipofiza, gl. pituitaria (HE). Na površini se nalazi vezivna čahura koja u parehim pruža nešto vezivnotkivnih tračaka. Parenhim ima tri dijela. Tamniji dio predstavlja adenohipofizu, građenu od tračaka i nakupina žljezdanih stanica uz krvne kapilare. Stanice imaju različit afinitet prema histološkim bojama te se razlikuju kromofobne - blijedo obojene stanice te kromofilne stanice, koje su bazofilne ili eozinofilne. Srednji dio organa je pars intermedia - građena od tračaka blijedih stanica i većeg broja različito velikih cista (ostaci Rathkeove vreće). Svjetli dio preparata je neurohipofiza građena od aksona neurona čija se tijela nalaze u hipotalamusu, pituicita - posebnih glija stanica te brojnih kapilara.
Preparat je epifiza, corpus pineale ili epiphysis cerebri (HE). Sastoji se od nepravilnih režnjića pinealocita (tip glija stanica blijedo bazofilne citoplazme), živčanih vlakana (neurona diencefalona) i intersticijskih glija stanica (modificirani astrociti) te nježnih vezivnih pregrada koje se na površini spajaju s piom mater. U epifizi se mogu uočiti crveno obojani kalcifikati - moždani pijesak ili acervulus cerebri (corpora arenacea).
Preparat je štitnjača, gl. thyroidea (HE). Sastoji se od velikog broja nepravilnih folikula između kojih se nalazi nešto vezivnog tkiva s mnogo krvnih kapilara. Folikularne stanice koje oblažu folikule mogu biti niske cilindrične, kubične ili pločaste, što ovisi o njihovom funkcionalnom stanju. Unutar folikula nalazi se crveno obojani koloid. Parafolikularne ili C stanice smještene su uz folikule (unutar bazalne lamine) ili pak formiraju posebne nakupine između njih. Unutar nekih folikula nalaze se pravilne okrugle šupljine - resorptivne vakuole. Vakuole su nastale tijekom pripreme preparata i predstavljaju artefakt (isto kao i raspucani koloid u nekim folikulima).
Preparat je nadbubrežna žlijezda, gl. suprarenalis (HE). Na površini žlijezde nalazi se čahura od gustog vezivnog tkiva koja u parenhim šalje tanke tračke koji s mrežom retikularnih vlakana izgrađuju stromu. Parehim žlijezde podijeljen je na koru i srž. Kora nadbubrežne žlijezde ima tri zone: zona glomerulosa građena je od okruglastih nakupina žljezdanih stanica i smještena neposredno ispod vezivne čahure; zona fasciculata je najdeblja zona u kojoj stanice formiraju stupiće koji teku paralelno i okomiti su na površinu žlijezde. Između stupića stanica nalaze se krvne kapilare. U citoplazmi stanica zone fascikulate nalazi se veliki broj sitnih masnih kapljica koje se tijekom pripreme preparata otapaju te stanice - spongiociti, izgledaju pune malih vakuola; zona reticularis nalazi se na granici sa srži, a izgrađuju je sitne stanice koje formiraju nepravilne tračke koji međusobno anastomoziraju. Srž nadbubrežne žlijezde građena je od poligonalnih stanica koje formiraju tračke okružene retikularnim vlaknima te obilna mreža krvnih kapilara.
Muški spolni sustav
Muški spolni sustav
Preparat je testis i epididymis (HE). U parenhimu testisa nalaze se različito presječeni zavijeni sjemeni kanalići. Unutar kanalića nalaze se stanice spermatogenetske loze u različitim fazama razvoja te potporne Sertolijeve stanice, stisnute između njih. Kanaliće okružuje lamelarno vezivno tkivo. Između kanalića nalaze se Leydigove intersticijske stanice s velikim jezgrama i eozinofilnom citoplazmom. Testis okružuje crveno obojana, debela ovojnica od gustog vezivnog tkiva - tunica albuginea. Na jednom je dijelu vezivo isprekidano pukotinastim prostorima obloženim jednoslojnim kubičnim do pločastim epitelom - rete testis. U vezivu oko testisa nalaze se poprečno presječeni kanalići koji pripadaju pasjemeniku. Kanal pasjemenika - ductus epididymidis, pravilnog okruglog ili ovalnog lumena, obložen je dvorednim cilindričnim epitelom, kojeg čine cilindrične glavne stanice na čijoj su površini dugačke stereocilije te manje okrugle matične stanice. Kanalići su okruženi vezivnim tkivom bogatim glatkim mišićnim stanicama. Na preparatu su prisutni i višestruko presječeni kanalići glave pasjemenika - ductuli efferentes. Oni imaju nepravilan lumen, jer su obloženi epitelom u kojem se skupine kubičnih stanica bez trepetljikama izmjenjuju s visokim stanicama s trepetljikama, što površinu čini valovitom.
Preparat je poprečno presječena sjemenska vrpca, funiculus spermaticus (HE). Unutar sjemenske vrpce može se uočiti više struktura. Najveća struktura je poprečno presječen sjemenovod, ductus deferens, uskog lumena prekrivenog dvorednim cilindričnim epitelom s ponekim stanicama koje sadrže stereocilije, laminom proprijom bogatom elastičnim vlaknima te okružen debelom mišićnicom od glatkih mišićnih stanica složenih u tri sloja. Uz sjemenovod u vrpci se nalazi m. cremaster, mišić građen od poprečno - prugaste skeletne muskulature, vene plexusa pampiniformisa, arterija i živci testisa.
Preparat je prostata (HE). Parenhim žlijezde izgrađuju tuboalveolarni žljezdani dijelovi prekriveni jednoslojnim ili višerednim cilindričnim epitelom okruženi obilnom fibromuskularnom stromom. U nekim se žljezdanim djelovima nalaze crveni prostatični kamenci – prostatoliti, corpora amylacea. U preparatu su vidljiva i dva poprečno presječena odvodna kanala.
Ženski spolni sustav
Ženski spolni sustav
Preparat je jajnik, ovarij (HE). Na površini jajnika nalazi se jedan sloj pločastih do kubičnih stanica - zametni epitel, ispod kojeg se nalazi tunica albuginea, tanki sloj gustog vezivnog tkiva. Parenhim ovarija sastoji se od kore i srži. Kora ovarija (zona parenhimatosa) građena je od vezivnog tkiva s mnogobrojnim jajnim folikulima u različitim stadijima razvitka ili regresije. Najpovršnije se vide primordijalni folikuli koji su sitni i sastoje se od primarne oocite i jednog sloja spljoštenih folikularnih stanica. Primarni folikuli mogu biti jednoslojni – kada je primarna oocita okružena jednim slojem kubičnih folikularnih stanica ili višeslojni - kada je primarna oocita okružena s više slojeva granuloza-stanica. Sekundarni (antralni) folikuli sadrže šupljinu (antrum foliculli) ispunjenu tekućinom (liquor foliculli). Granuloz- stanice koje okružuju oocitu i prominiraju u lumen šupljine sekundarnog folikula čine cumulus oophorus. Srž ovarija bogata brojnim krvnim i limfnim žilama smještenim u vezivnom tkivu naziva se i zona vasculosa.
Preparat je poprečni presjek kroz ampularni dio jajovoda, ampulla tubae uterinae (HE). Vide se brojni nabori sluznice prekriveni jednoslojnim cilindričnim epitelom s dobro prokrvljenom laminom proprijom. Neke epitelne stanice imaju trepetljike dok druge vrše sekreciju. Mišićnicu izgrađuju snopovi glatkih mišićnih vlakana. Na površini se nalazi seroza prekrivena mezotelom.
Maternica I - Faza proliferacija
Preparat je maternica, uterus (HE) u kasnoj proliferacijskoj fazi uterinog ciklusa. Sluznica maternice - endometrij prekrivena je jednoslojnim cilindričnim epitelom koji se mjestimično invaginira u laminu propriju čineći žlijezde, gll. uterinae. Neke stanice površnog epitela imaju trepetljike. Lamina proprija sadrži veliki broj stanica (fibroblasta) i obilnu osnovnu tvar. Površni, deblji sloj endometrija naziva se zona functionalis. U dubljim slojevima lamine proprije vidljive su brojne uterine žlijezde. Sloj endometrija koji se nalazi neposredno uz miometrij naziva se zona basalis i čini onaj dio sluznice iz kojeg se zona functionalis endometrija ponovno obnavlja nakon menstruacije ili nakon poroda. Ispod endometrija nalazi se miometrij, mišićnica građena od snopova glatkih mišićnih stanica odijeljenih vezivom.
Preparat je maternica, uterus (HE) u sekrecijskoj fazi uterinog ciklusa. Sluznica maternice - endometrij prekrivena je jednoslojnim cilindričnim epitelom koji se invaginira u laminu propriju čineći žlijezde, gll. uterinae. U sekrecijskoj fazi žlijezde imaju vijugav tok, široke su i u lumenu sadrže sekret. Lamina proprija sadrži veliki broj stanica (fibroblasta), obilnu osnovnu tvar te brojne krvne žile. Površni sloj endometrija ili zona functionalis u ovoj fazi ciklusa ima dva dijela: površni ili stratum compactum s većim brojem stanica i dublji ili stratum spongiosum koji ima veću količinu osnovne tvari. Sloj endometrija koji se nalazi neposredno uz miometrij, s brojnim žlijezdama i krvnim žilama naziva se zona basalis i čini onaj dio sluznice iz kojeg se zona functionalis endometrija ponovno obnavlja nakon menstruacije ili nakon poroda. Ispod endometrija nalazi se miometrij, mišićnica građena od snopova glatkih mišićnih stanica odijeljenih vezivom.
Preparat je rodnica, vagina (HE). Sluznicu rodnice čini mnogoslojni pločasti neooroženi epitel i lamina proprija bogata elastičnim vlaknima. Mjestimično se vide nakupine limfocita i neutrofila. Mišićnica je građena od snopova glatkih mišićnih stanica. U perimiziju ima dosta krvnih žila.
Posebni osjetni organi
Uho
Preparat je uška, auricula (HE). U osnovi uške nalazi se izdužena pločica elastične hrskavice okružene gustim vezivnim tkivom perihondrija. Na većem povećanju se između hondrocita može uočiti mreža crveno obojanih elastičnih vlakana u međustaničnom matriksu. Na površini uške se sa svih strana nalazi koža s brojnim dlakama, uz koje su žlijezde lojnice. U vezivu se nalaze i žlijezde znojnice te dosta moasnih stanica.
Preparat je uška, auricula (orcein). U osnovi uške nalazi se izdužena pločica elastične hrskavice okružene gustim vezivnim tkivom perihondrija. Na većem povećanju se između pojedinih hondrocita može uočiti mreža smeđe obojanih elastičnih vlakana u međustaničnom matriksu. Na površini uške se sa svih strana nalazi koža s brojnim dlakama, uz koje su žlijezde lojnice. U vezivu se nalaze i žlijezde znojnice te dosta masnih stanica.
Na preparatu se vidi dio šupljina koštanog labirinta, labyrinthus osseus, te dio membranskog labirinta, labyrinthus membranaceus, i to poprečno presječen trokutasti prostor pužničkog kanala, ductus cochlearis (HE). Dio koštanog labirinta oko kojeg zavija pužnica je modiolus koji sadrži ganglion spirale. Lateralno se od njega izbočuje koštani greben, lamina spiralis ossea, od kojeg polazi bazilarna membrana. Prostor ispod nje je dio koštanog labirinta - scala tympani, a iznad nje endolimfatični prostor membranskog labirinta, pužnički kanal. Trokutasti pužnički kanal odvojen je vestibularnom membranom od skale vestibuli (sadrži perilimfu, dio koštanog labirinta). Treću stranicu trokuta čini periferna stria vascularis, posebni tip prokrvljenog epitela koji luči endolimfu. Na bazilarnoj membrani nalazi se Cortijev organ, posebno organiziran organ sluha. Sadrži osjetne i potporne stanice koje s gornje strane prekriva membrana tectoria. Perilimfatični prostor skale vestibuli i skale timpani prekriven je jednoslojnim epitelom, mezotelom.
Oko
Na preparatu se može uočiti histološka građa pojedinih struktura prednjeg segmenta oka (HE). Rožnica, cornea, prozirni je prednji dio vanjske očne ovojnice. Građena je od 5 slojeva: 1.mnogoslojni pločasti neoroženi epitel (5 -6 slojeva stanica) čije površinske stanice imaju mikrovile; 2. Bowmanova membrana, homogeni sloj bez stanica od kolagenih vlakana i zgusnute osnovne tvari; 3. stroma građena od većeg broja lamela od kolagenih vlakanaca koja se križaju pod pravim kutem, s nešto fibroblasta i amorfne glikoproteinske osnovne tvari; 4. Descemetova membrana, homogena masa s nešto kolagenih vlakanaca; 5. endotel prednje očne sobice, jednoslojni pločasti epitel mezenhimskog porijekla. Cilijarno tijelo, corpus ciliare, dio je srednje očne ovojnice. Izgrađuje ga orbiculus ciliaris - glatki dio koji počinje na nazubljenoj liniji, ori serrati i pruža se prema naprijed te cilijarni nastavci, processus ciliares, koji izgrađuju koronu cilijaris. Osnova cilijarnog tijela je cilijarni mišić trokutastog oblika (na poprečnom presjeku) okružen rahlim vezivnom s mnogo elastičnih vlakana, melanocita i krvnih žila. Površina cilijarnog tijela koja gleda prema staklovini, leći i stražnjoj očnoj sobici prekrivena je slijepim dijelom mrežnice. Mrežnica je na tom djelu izgrađena od dva sloja epitelnih stanica: vanjski, pigmentirani, stratum pigmenti corporis ciliaris te unutarnji nepigmentirani, pars ciliaris retinae koji sudjeluju u lučenju očne vodice. Ta dva epitelna sloja dodiruju se svojim apikalnim plohama koje su međusobno spojene dezmosomima. Na bazalnu laminu unutarnjeg sloja nastavljaju se vlakna koja spajaju cilijarne nastavke s ekvatorom leće, fibre zonulares, građene kao ositalanska vlakna veziva. Šarenica, iris, dio je srednje očne ovojnice koji čini zaslon u frontalnoj ravnini ispred leće oka sa zjenicom, pupilom, u sredini. Prednja površina je isprekidani i neravni sloj fibroblasta i melanocita ispod kojeg se nalazi vezivna stroma. Prvi je sloj vezivnog tkiva s malo krvnih žila i vlakana, a bogat stanicama. Slijedi dobro prokrvljeno rahlo vezivno tkivo u kojem se pri pupilarnom rubu šarenice nalazi m. sphincter pupillae, a na cijeloj dužini stražnje strane sloj m. dilatator pupillae. Boja šarenice ovisi o količini melanocita u stromi. Stražnja površina šarenice prekrivena je slijepim dijelom mrežnice. Mrežnica je na tom djelu izgrađena od dva sloja epitelnih stanica, oba pigmentirana: vanjski, stratum pigmenti iridis te unutarnji, pars iridica retinae. Ta dva epitelna sloja dodiruju se svojim apikalnim plohama koje su međusobno spojene dezmosomima. Leća, lens cristalina, bikonveksna je tvorba koja je na prednjoj površini prekrivena jednoslojnim kubičnim epitelom i kompletno okružena čahurom. Osnovu leće izgrađuju lećna vlakna.
Na preparatu je vidljiv stražnji segment oka (HE). Na površini se nalazi neprozirni dio vanjske očne ovojnice bjeloočnica, sclera, koju izgrađuje gusto vezivno tkivo bogato kolagenim vlaknima s malo stanica. Ispod se nalazi lamina suprachoroidea, od rahlog vezivnog tkiva bogatog melanocitima koja ju odjeljuje od srednje očne ovojnice - žilnice ili choroidee. Žilnicu čini sloj rahlog veziva bogatog krvnim žilama, elastičnim vlaknima, melanocitima i brojnim drugim stanicama. Tanki homogeni sloj Bruchove membrane odjeljuje je od vidnog djela unutarnje očne ovojnice, mrežnice ili retinae. Mrežnica ima dva osnovna podsloja: vanjski pigmentni sloj te unutarnji sloj – neuralna mrežnica na kojoj se razlikuje 9 slojeva: sloj štapića i čunjića, vanjska granična membrana, vanjski zrnati sloj, vanjski mrežasti sloj, unutarnji zrnati sloj, unutarnji mrežasti sloj, sloj ganglijskih stanica, sloj vlakana vidnog živca, unutarnja granična membrana. Između stanica i vlakana unutarnjih 5 slojeva nalaze se i krvne žile.
Follow
+385 51 651 176
Contact
Faculty of Medicine
Department of histology & Embryology
Braće Branchetta 20
51000, Rijeka, Croatia
